Sekretorni otitis media kod dece

Ars Mendendi

(Izvod iz originalnog rada “Sekretoren Otitis Media (SOM) vo detskata vozrast”)

*SOM - Sekretorni Otitis Media

*AOM - Akutni Otitis Media

Postoje nekoliko termina koji se koriste za isti klinički entitet:

  • Serozni otitis srednjeg uha,
  • Nesupurativni otitis srednjeg uha,
  • Upala srednjeg uha sa izlivom i 
  • “Glue ear”, poznato kao "lepljivo" uvo.

Prema Denudin Multidisciplinary Health and Development Study definiciji: SOM je prisustvo izliva u srednjem uhu, dokazano otomikroskopskim pregledom i timpanometrijskim testovima bez simptoma i znakova AOM-a.

Definicija AOM-a glasi: Prisustvo akutnih simptoma i znakova predstavljenih bolom i/ili izlivom u uvo.

AOM prethodi SOM-u i ove dva stanja se nadovezuju jedno na drugo.

Postoji velika sličnost u etiologijama AOM-a i SOM-a. Najčešći uzročnik je bakterija streptoccocus pneumoniae koja se nalazi u 35% slučajeva AOM-a a ostali uzročnici mogu biti:

  • Haemophilus influenzae se nalazi u 20% slučajeva AOM, 25-45% uključuje proizvodnju B-laktamaze
  • Moragella catharralis se nalazi u 4-13% slučajeva AOM sa povećanom učestalošću zimi i u jesen, a 70 -100% uključuje proizvodnju B-laktamaze.
  • Streptococcus pyogens, Staphilococcus aureus, gram negativne enterokoke, anaerobi. 
  • Kada izliv traje duže od tri meseca, dominira Pseudomonas aeroginosa

SOM se manifestuje prisustvom izliva u šupljini srednjeg uha bez znakova ili simptoma AOM-a. Prisustvo izliva u srednjem uhu smanjuje pokretljivost timpanoosikularnog lanca i predstavlja prepreku za prenos zvučnih vibracija. 

SOM se javlja kod približno 90% dece predškolskog uzrasta, a najčešće između 6 meseci i 4. godine. U prvoj godini života SOM se javlja kod preko 50% dece, a do druge godine procenat raste na preko 60%. Mnoge epizode ​​SOM-a nestaju spontano u prva tri meseca, 30%–40% dece imaju ponavljajuće epizode SOM-a, a 5%–10% ima epizode ​​koje traju godinu ili više.

SOM se može povezati sa smanjenjem sluha koje nastaje kao rezultat prenosa zvučnih vibracija na unutrašnje uho kroz srednji ušni kanal. Smanjenje sluha može biti od 0-50 dB. U proseku, gubitak sluha je oko 20 dB. Preciznije rečeno, u praksi gubitak sluha od 30dB znači da normalan razgovor zvuči kao tihi šapat.

Određivanje adekvatnog lečenja je balans između verovatnoće spontanog rešavanja i mogućih posledica produženog trajanja bolesti. Brojne medicinske intervencije su predložene za lečenje SOM-a ali su sve sa kontroverznim i oskudnim rezultatima. Ako izliv u srednjem uhu traje duže od tri meseca, indikovana je hirurška intervencija

LEČENJE

S obzirom da je nekoliko bakterija uključeno u etiopatogenezu SOM-a i lečenje odgovarajućim antibioticima je opravdano, ali ima kratkoročnu korist. 

U studijama koje su koristile eritromicin, sulfoksazol, amoksicilin, amoksicilin-clavulanat, trimetoprin-sulfametoksasol ukazuje se na značajno brži klirens erupcije u bubnoj opni u odnosu na placebo terapiju. Studije objavljene u Clinical practice guidelines za SOM pokazuju povećan klirens uz upotrebu lekova, ali pokazuju i brze i česte recidive.

U tri kontrolisane kliničke studije, nije se pokazalo da oralni kortikosteroidi sami ili u kombinaciji sa antibioticima poboljšavaju klirens izliva nakon dvonedeljnog perioda praćenja. Druge studije su pokazale da topični nazalni steroidni sprejevi smanjuju izliv u srednjem uhu tokom četiri do osam nedelja i poboljšavaju pritisak u srednjem uhu tokom perioda od 12 nedelja.

Sprovedena je kontrolna studija koja je obuhvatila 207 dece uzrasta od 4 do 11 godina sa upornim bilateralnim SOM-om. Deca su dobijala mometazon od 50mg u svaku nozdrvu pojedinačno ili placebo sprej jednom dnevno u periodu od tri meseca. U grupi dece sa SOM lečenih kortikosteroidima, poboljšanje usaglašenosti je utvrđeno u prvom, trećem i devetom mesecu kod 40,6%, 58,1% i 55,6% u poređenju sa placebo grupom gde je procenat bio 44,9% 52,3% i 65,3%. 

Kako ja postupam u sitiuacijma AOM-a i SOM-a

Metodama otoskopije, timpanometrije i endoskopije gornjih disajnih puteva potvrđujem akutno stanje. Ako ustanovim da postoji bakterijsko zapaljenje adenoida, dajem antibiotik i dogovorim obaveznu kontrolu nakon 10 dana. Uz antibiotik dajem i dekongestiv. Ako se posle 2-3 nedelje sekret i dalje stvara i zadržava u bubnoj opni, počinjem ispiranje nosa deteta sa 2-3% rastvora morske soli.

Lokalni kortikosteroid koji koristim je mometazon furoat  1 - 2 puta dnevno.

Preporučujem žvake i duvanje balona kao mehanički tretman za otvaranje i dovođenje vazduha u šupljinu kao i ispuštanje izliva niz grlo.

Ukoliko postoji sumnja za alergijsku reakciju, dajem antihistaminik desloratadin i obaveznu kontrolu za 4 nedelje.

Ako nema poboljšanja i problem je uvećani treći krajnik, savetujem adenoidektomiju ili primenu ventilacione cevčice sa obe strane.

Faktori životne sredine su snažno povezani sa povećanjem prevalencije SOM-a:

  • boca za hranjenje
  • boravak u centrima za spavanje, vrtićima
  • alergijska dijateza, nizak socio-ekonomski status
  • život u zadimljenim prostorijama
  • porodična istorija pozitivna na SOM

Epidemiološke studije ukazuju na potrebu prevencije SOM koja se ne razlikuje od prevencije kod ostalih bolesti:

  • izbegavati izlaganje pasivnom pušenju
  • praktikovanje dojenja što je duže moguće
  • obratiti pažnju na ličnu higijenu
  • često provetravati prostorije
  • izbegavati čestu upotrebu antibiotika koji stvaraju rezistenciju
  • imunizacija vakcinom protiv streptokokne pneumonije

Autori

Dr Nataša Risteska, doktor medicine, specijalista za otorinolaringologiju

Fotografija

Lenče Bumbaroska Radosavljević "Starina"

Datum

18.7.2023

Podelite na društvenim mrežama